Novosti

Zaštita od velikih vrućina - preporuke za javnost


11.07.2016

Cijelo vrijeme trajanja velike vrućine pridržavajte se slijedećih preporuka:
Rashladite svoj dom
• Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu između 8.00 i 10.00 sati, u 13.00 sati i nakon 22.00 sata noću. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju i ispod 24°C noću. To je posebno važno za djecu ili ako ste osoba starija od 60 godina, ili ako imate kronične zdravstvene probleme.
• Koristite hladniji noćni zrak za rashlađivanje svog doma. Otvorite sve prozore ili rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura niža.
• Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i rolete (ako imate), osobito one koji su okrenuti prema suncu. Zatvorite sva umjetna svijetla i električne uređaje.
• Stavite zaslone, draperije ili tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce.
• Objesite mokre ručnike kako bi rashladili zrak u prostoriji, no nemojte zaboraviti da se na taj način povećava vlažnost.
• Ako imate uređaj za rashlađivanje (klima uređaj) zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno.
• Ventilatori (električni) mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35˚C neće spriječiti mogućnost razvoja bolesti vezanih uz velike vrućine. Važno je piti dovoljno tekućine, ali ne naglo.
Klonite se vrućine
• Sklonite se u najhladniju prostoriju vašeg stana ili kuće, posebno noću.
• Ako vaš stan/ kuću ne možete držati u hladnom, provedite od dva do tri sata dnevno u hladnom prostoru (primjerice javna zgrada koja je hlađena).
• Izbjegavajte izlazak izvan stana ili kuće u najtoplijem dijelu dana.
• Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično u jutro između 4.00 i 7.00 sati.
• Potražite sjenu.
• Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu.
• Redovito koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Osobitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitne kreme s najvećim faktorom.
• Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.
Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine
• Izbjegavati boravak na suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe i srčani bolesnici te bolesnici oboljeli od šećerne bolesti.
• Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamatanje u hladne mokre ručnike, hladiti se mokrom spužvom, kupke za noge i dr.
• Nosite laganu široku svjetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van, stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale.
• Koristite laganu posteljinu, plahte, po mogućnosti, bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline.
• Pijte redovito vodu i izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera.
• Jedite više puta dnevno male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama.
Pomognite drugima
• Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana.
• Razgovarajte o toplinskom valu s vašom obitelji. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.
• Ako je netko koga vi poznajete pod rizikom, pomognite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.
• Ako osoba uzima lijekove, provjerite s liječnikom koji ih liječi, kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
• Položite tečaj prve pomoći kako bi naučili što poduzeti u slučaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati.
Ako imate zdravstvene probleme
• Držite lijekove na temperaturi ispod 25˚C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).
• Tražite savjet liječnika, ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova.
Ako se vi ili drugi oko vas osjećaju loše
• Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju. Što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu.
• Popijte vodu ili voćni sok kako biste nadoknadili tekućinu.
• Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon provedenog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite, a u slučaju grčeva koji traju više od jednog sata, potrebna je medicinska pomoć.
• Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.
Ako neki član vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), grčeve i/ ili su bez svijesti, odmah pozovite liječnika/ hitnu medicinsku pomoć. Dok čekate na liječnika/ hitnu medicinsku pomoć, smjestite osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignute joj noge, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem, kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz ventilator i špricanje kože vodom temperature od 25 do30˚C. Mjerite temperaturu tijela. Hladite osobu dok se tjelesna temperatura ne spusti ispod 38°C. Nemojte davati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u ležeći bočni položaj.
Važni brojevi
• Hitna medicinska pomoć – 194 (cijela Hrvatska)
• Europski centar 112 – djeluje kao jedinstveni komunikacijski centar za sve vrste hitnih situacija u Hrvatskoj.

Autor: Općina Križ.

U cijelosti preneseno sa javascript:void(0);/*1468303978363*/ posredstvom Lokalne Hrvatske.

developed by Nove vibracije