Novosti

24. - 26. 07. - Dani meda otoka Hvara


22.07.2012

Dani meda otoka Hvara održat će se u organizaciji Pčelarskog društva Levanda, u Starom Gradu, u razdoblju od 24. do 26. srpnja 2012. godine na trgu Ploča, od 19:00 do 24:00 sata uz prigodan pčelarski program.

 

Program:

 

Utorak, 24. srpnja 2012. godine

 

20:00 sati - Svečano otvaranje Manifestacije uz nastup Folklorne skupine

 

Srijeda, 25. srpnja 2012. godine

 

18:00 sati - Hrvatski dom (Čitovnica) Predavanje za pčelare "Program suzbijanja varoze za 2012. godinu" i "Uvjeti prodaje pčelinjih proizvoda"

21:00 sati - vrcanje meda

 

Četvrtak, 26. srpnja 2012. godine

 

 

21:30 sati - Izrada i ukrašavanje tradicionalnog "Starogrojskog paprenjaka"

 

 

 

 

Pokrovitelj: Splitsko-dalmatinska županija

 

Institucionalni pokrovitelji: Hrvatski pčelarski savez, Hrvatsko apiterapijsko društvo i Lag otoka Hvara.

 

Suorganizator: Grad Stari Grad i Turistička zajednica Grada Staroga Grada.

 

 

Priča o medu otoka Hvara:

 

 

Najstariji med u jestivom stanju pronađen je u grobnici faraona Tutankamona u Egiptu i star je 3000 godina. Upotrebljavala ga je egipatska kraljica Kleopatra da bi zadržala mladenački izgled, a antičkim bogovima služio je kao izvor besmrtnosti.

Sve to govori o uporabi meda od samog početka civilizacije, a da je i otok Hvar bio dio te civilizacije upućuju i arheološki nalazi u Starogradskom polju antičkog gospodarskog imanja, s nalazima koji datiraju od 2. st. Pr. Krista pa do 5.-6. stoljeća naše ere, a gdje je i pronađen ulomak antičke keramičke košnice. Može se reći da je tradicija pčelarenja na otoku Hvaru duga koliko i sam početak civiliziranog života na otoku.

O daljnjem razvoju pčelarstva na otoku sve do 19. stoljeća nije dostupno mnogo podataka, ali se pčele spominju u Hvarskom statutu iz 1331. godine, a u knjizi Petra Hektorovića „Ribanje i ribarsko prigovaranje“ iz 1566. godine spominje se med u saću koji je na putovanje brodom ponio ribar Nikola. Također se iu istoj knjizi nalazi i prvi zapis o tradicionalnom Starogrojskemu paprenjaku kojemu je glavni sastojak med. Zanimljivo je napomenuti da i danas na istočnom dijelu Hektorovićeva Tvrdalja u zidu žive pčele, a slušajući priče najstarijih Starograđana pčele se tu nalaze više od sto godina.

Kako i u samim počecima civilizacije, tako i dalje kroz povijest, med su ponajviše koristili imućniji slojevi društva i pčele su uzgajali za vlastite potrebe, te se stoga ne može govoriti o pravoj proizvodnji meda.

Prvi pronađeni podaci o proizvodnji meda na otoku Hvaru datiraju iz 1824. godine i prvi put se spominje podatak o 56 košnica na otoku (Otok Hvar – Miro A. Mihovilović – Šime Peričić), a hvarski med od ružmarina, kadulje i vrijesa već tada je oslovljen kao med iznimne kvalitete.

Taj broj košnica povećao se sve do sredine 19. stoljeća, a tada dolazi do stagnacije. Intenzivnija proizvodnja meda i bavljenje pčelarstvom na otoku počinje početkom 20. stoljeća upravo sadnjom nove biljke lavande (Lavandula officialis cxaix) kada su uspostavljane i prve pčelarske zadruge.

Plavetnila beskrajnih polja uvjetovali su 1960-tih godina pravi procvat pčelarstva na otoku Hvaru. Bilo je paše i za domaće pčelare koji su imali otprilike 6000 košnica, kao i za pčelare s kopna koji su za vrijeme paše lavande na otok donosili oko 15000 košnica! Tih se godina na otoku proizvodilo preko 400 tona vrlo kvalitetnog meda.

Tako je bilo sve do kraja 1980-tih godina kada su požari opustošili otok pa su izgorjeli nasadi lavande, te je prestao i organizirani otkup lavandinih ulja, pa se tako nasadi lavande nisu ni obnavljali.

A danas?

I danas na otoku Hvaru ima oko 5000 košnica, ali ukupna godišnja proizvodnja meda ne prelazi 30 tona. Količine koje se proizvedu nisu velike, ali je med iznimne kvalitete i hvarski su pčelari za njega dobili priznanja raznim natjecanjima u Hrvatskoj, a zasigurno najveći postignut uspjeh postignut je s medom od ružmarina za koji je pčelar Boris Buratović prošle godine na Međunarodnom pčelarskom kongrese Apimondia 2011., održanom u Buenos Airesu u argentini, osvojio 4. mjesto.

developed by Nove vibracije