Novosti

22. 05- Svjetski dan biološke raznolikosti


22.05.2009

Sekretarijat Konvencije o biološkoj raznolikosti ovogodišnji je 22.svibnja-Svjetski dan biološke raznolikosti fokusirao je na povezanost biološke raznolikosti i klimatskih promjena. Biološka raznolikost je temelj prirodnog bogatstva, raznolikosti vrsta, te o njenom čuvanju i zaštiti ovisi opstanak samog čovjeka, kao vrste. Na Zemlji živi oko 6,4 milijardi ljudi. Prema podacima iz 1999. godine, pretpostavlja se da ukupan broj vrsta doseže brojku od 30 milijuna, dok je ukupan broj opisanih i klasificiranih vrsta u životinjskom svijetu oko 1,1 milijun, biljnih 344.000, a mikroorganizama 11.200. Godišnje iščezava oko 40.000 vrsta iz različitih razloga. No, jedan od važnih faktora iščezavanja vrsta jesu posljedice klimatskih promjena i poremećaja.
Od sredine 19.stoljeća globalna je temperatura povećana za 0,6 stupnjeva C. Od tada do danas dogodile su ogromne promjene na Planeti:
-najveći ledenjak Mount Kenya izgubio je 92% svoje mase,
-razina mora povisila se između 10 i 25 cm, a debljina leda artičkog mora smanjena je za 40%.
Sadašnje klimatske promjene nisu ohrabrujuće: temperatura će nastaviti rasti, a do 2100.godine mogla bi dosegnuti «vrućinu» od 2,5 do 5,8 stupnjeva C višu nego danas. Predviđene posljedice pri porastu temperature za «samo» 2,5 stupnjeva C uključuju : 210 milijuna ljudi bolesnih od malarije, 3,1 milijardu ljudi koji trpe posljedice suše i nestašice vode, a sadašnji broj gladnih u svijetu povećao bi se za 50 milijuna. No, ako bi se smjesta zaustavile sve ljudske aktivnosti koje povećavaju emisije plinova u atmosferu, posljedice klimatskih promjena nastavile bi se još slijedećih 50 godina.


Nova «Velika prijetnja» Zemljinoj bioraznolikosti
Klimatske promjene tjeraju vrste na prilagođavanje, pomicanje i premještanje staništa, mijenjanje životnog ciklusa ili čak i osobina. Posljedice su već zabilježene: koralji su izblijedili zbog povećanja temperatura mora, što je uzrokovalo smrt unutar koraljnih zajednica od Australije do Kariba. U zajednicama pingvina zabilježen je pomak početku vremena razmnožavanja od čak 24 dana ( uspoređujući unazad 50 godina), dok polarnim medvjedima prijeti glad, ovaj puta jače nego opasnost od lovaca.
I druge su se vrste počele mijenjati. Morskim je kornjačama promjena temperature vode prouzročila povećanje ženskih jedinki u odnosu na broj muških kornjača. Ukratko, unutar oko 1 milijun vrsta zamijećene su negativne promjene zbog nove klime: kod guštera , nekih brazilskih leptira, te vrsta žaba. U nemogućnosti prilagodbe, jednostavno ugibaju i nestaju.
Povezanost između klimatskih promjena i bioraznolikosti je dvosmjerna: životinjske i biljne vrste su pod prijetnjom posljedica promjena klime koju je prouzročila čovječja vrsta, dok se istovremeno ugroženost bioraznolikosti «prelama « preko ljudi. Naime, biljni svijet na Planeti sposoban je reducirati CO2 u atmosferi, no nekontrolirana sječa šuma, pogotovo amazonskih, kišnih i «starih» mješovitih šumskih površina oko mega gradova, bitno smanjuje sposobnost upijanja CO2 i proizvodnju kisika.


Hitno zaštititi staništa!
U Europi je posljednih godina pojačana aktivnost kojom se politika zaštite staništa, šuma i vode i tla sve više postavlja kao prioritet, a sa tendencijama širenja i povećavanja zaštićenih područja. Primjena konvencija i EU Direktiva kojima je cilj stroža primjena nacionalnih zakonskih propisa za zaštitu prirode, obaveza je svake države. No, navike «čovjeka-gospodara prirode» teško se mijenjaju, pogotovo u «državama tranzicije», pa su prirodna bogatstva, kao jezgre bioraznolikosti, još uvijek na udaru divlje eksploatacije u svrhu razvoja industrije, masovnog turizma, izgradnje autocesta, energetskih postrojenja i slično.


Hrvatska, površinom nevelika država na europskom kontinentu, ima još uvijek široku paletu vrsta i očuvanu bioraznolikost, zaštićenu Zakonom o zaštiti prirode.Prema podacima iz Ministarstva kulture u Republici Hrvatskoj je trenutno 447 lokaliteta pod nekom od kategorija zaštite. Zaštićena područja u Republici Hrvatskoj pokrivaju površinu od 532064,16 ha. To su vrijedna staništa flore i faune, no već se unutar njih osjete «udarci klimatskih promjena». Jedno od takvih lokacija je i močvarno područje Kopačkog rita, koje se održava i hrani vodom iz rijeke Dunav. U sve učestalijim sušnim periodima, izostanku sniježnih zima i kišnih proljeća, ove je godine Dunav uskratio vodni val Kopačkom ritu, pa su na nekadašnjim vodenim površinama močvara izrasle livaade, a dna ribnjaka na kojima je do nedavna obitavalo tisuće ptica močvarica, popucala su od suše. Kako nema hrane, ptice su otišle. Prvi je to znak klimatskih promjena u jednom malom močvarnom ekosustavu, a koliko će ih još biti, za sada ostaje nepoznanica.

Izvor: http://mrakar.wordpress.com

developed by Nove vibracije