Novosti

Starogradsko polje na UNESCO-voj Listi svjetske baštine


12.05.2009

Hrvatska je početkom srpnja 2008. godine postala bogatija za još jedan lokalitet na Listi svjetske baštine, Starogradsko polje (poznatije kao AGER) na kojem se nalazi najstarije i najbolje sačuvan antički katastar na Sredozemlju, a potječe iz 4. stoljeća prije Krista. Odluka je donijeta na 32, zasjedanju UNESCO-va odbora za svjetsku baštinu u Quebecu (Kanada) i to na temelju kandidature koju su koordinirali i vodili stručnjaci iz Ministarstva kulture Republike Hrvatske. UNESCO je jedna od UN-ovih agencija koja obuhvaća 193 zemlje članice a bavi se područjima obrazovanja, znanosti i kulture. Cilj joj je poticati zaštitu prirodnih i kulturnih bogatstava te njihove najvrednije znamenitosti nominirati za Listu svjetske baštine. Biti na listi UNESCO-a važno je i prestižno postignuće, no postupak upisa je dugotrajan i ozbiljan posao, tako je od 1972. godine kada je usvojena Konvencija za zaštitu svjetske kulturne i prirodne baštine, do danas na Svjetsku Listu kulturne i prirodne baštine upisano 878 znamenitosti, od čega 679 kulturnih, 174 prirodnih i 25 miješanih lokaliteta u 145 zemalja svijeta. Hrvatska se danas može pohvaliti s njih sedam i to: Dubrovnik – stari grad, Dioklecijanova palača u Splitu, Eufrazijeva bazilika u Poreču, Trogir – stara jezgra, katedrala sv. Jakova u Šibeniku, Plitvička jezera i Starogradsko polje na otoku Hvaru. Starogradsko polje se smatra najvećim i najplodnijim jadranskim poljem, a riječ je o najbolje očuvanom antičkom katastru na Mediteranu i u Europi. Naime, ova ravnica je u 4. stoljeću prije Krista, u vrijeme grčke kolonijalizacije otoka Hvara, pravocrtno podijeljena na 75 parcela oblika izduljenog pravokutnika veličine 900*180 metara. Usred polja, na mjestu odakle se pogledom može obuhvatiti gotovo cijela ravnica, označena je polazna točka – omfalos. U polju su isklesani i međašni kameni s imenima vlasnika parcela, a doseljeni Grci su na svojim imanjima podizali pomoćne zgrade i nastambe. Danas se u Starogradskom polju nalazi više od 60 antičkih arheoloških ostataka, prije svega vila rustica, ali i drugi oblici tradicionalne gradnje (trima i sl.) koje su ljudi oblikovali tijekom protekla 24 stoljeća, a vrlo su dragocjeni za kulturni krajolik. Nažalost u proteklom razdoblju nije bio rijedak slučaj devastacije ove jedinstvene vizure putova i suhozida koji dijele poljoprivredna zemljišta, odnosno plodne terase maslinika, vinove loze i ostalih kultura. Na širem području Agera na čak tri lokacije odložen je građevinski otpad čija sanacija je u postupku. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost prepoznao je važnost zaštite okoliša i vraćanje krajolika u prirodno stanje te za postupak sanacije divljih odlagališta građevinskog otpada osigurao sredstva u visini od 1.512.600,00 kuna odnosno 60% ukupne investicije dok će Grad Stari Grad sudjelovati sa 1.008.400 kuna odnosno 40% troškova.
Zaštitom okoliša, očuvanjem spomeničke baštine i valoriziranjem posebnosti otoka Hvara, koji prema pisanju uglednih svjetskih listova New York Times i Condé Nast Traveler slovi jednim od deset najljepših otoka na svijetu i elitnom destinacijom u 2008. godini, doprinosi se prepoznatljivosti hrvatske kulturne, prirodne i turističke ponude u svijetu.

izvor: Eko revija
tekst: Suada Mustajbegović
 

developed by Nove vibracije